1 00:00:00,836 --> 00:00:05,152 Svemir se otkriva u paleti boja. 2 00:00:05,852 --> 00:00:08,059 Iako Hubble može vidjeti veliki dio 3 00:00:08,059 --> 00:00:10,683 elektromagnetskog spektra 4 00:00:10,858 --> 00:00:13,720 of ultraljubičastog do bliskog infracrvenog 5 00:00:13,720 --> 00:00:18,006 on i dalje ne može vidjeti cijeli kosmički kaleidoskop (paletu boja) 6 00:00:18,922 --> 00:00:22,361 Stoga astronomi trebaju različite tipove teleskopa, 7 00:00:22,461 --> 00:00:25,092 i u svemiru i na Zemlji, 8 00:00:25,092 --> 00:00:28,759 kako bi u potpunosti razumjeli misterije svemira... 9 00:00:29,517 --> 00:00:32,034 ... i Hubble tu igra ključnu ulogu 10 00:00:32,034 --> 00:00:35,301 u ovom esencijalnom timskom radu teleskopa. 11 00:00:53,167 --> 00:00:55,167 Svemir izgleda mnogo drugačije 12 00:00:55,167 --> 00:00:57,558 u svjetlosti različitih talasnih dužina, 13 00:00:57,650 --> 00:01:02,293 i mnoga naučna pitanja mogu biti odgovorena 14 00:01:02,293 --> 00:01:06,654 proučavanjem objekata u specifičnim dijelovima spektra. 15 00:01:08,752 --> 00:01:11,906 Moderni teleskopi su često izgrađeni da proučavaju 16 00:01:11,906 --> 00:01:14,586 veoma specifičan dio talasnih dužina 17 00:01:15,029 --> 00:01:18,101 mali dio elektromagnetskog spektra 18 00:01:18,151 --> 00:01:20,637 u kojem su oni eksperti. 19 00:01:21,515 --> 00:01:23,995 Sa trenutačnim stanjem tehnologije, 20 00:01:23,995 --> 00:01:26,939 nijedan teleskop, čak ni Hubble 21 00:01:26,959 --> 00:01:29,322 ne može vidjeti sve talasne dužine. 22 00:01:30,312 --> 00:01:34,182 Korištenjem podataka dobivenih sa različitim teleskopima 23 00:01:34,182 --> 00:01:38,378 astronomi mogu proučavati svemir u najvećim detaljima. 24 00:01:40,286 --> 00:01:42,623 Historija formacije galaksija 25 00:01:42,623 --> 00:01:44,968 i hemijske strukture galaksija 26 00:01:44,968 --> 00:01:48,288 su samo dvije od mnogih astronomskih zagonetki 27 00:01:48,288 --> 00:01:51,688 koje bi naučni željeli riješiti. 28 00:01:51,988 --> 00:01:54,601 Napredak prema odgovorima je samo moguć 29 00:01:54,601 --> 00:01:56,034 mapiranjem emisije svjetlosti 30 00:01:56,034 --> 00:01:58,596 koja dolazi od strane različitih "igrača" : 31 00:01:58,596 --> 00:02:01,209 zvijezde, prašina i gas. 32 00:02:02,000 --> 00:02:05,898 Svaki do njih ostavlja svoj trag u različitim talasnim dužinama. 33 00:02:07,779 --> 00:02:10,724 Naprimjer, ista dio svemira 34 00:02:10,724 --> 00:02:13,216 koji je proučavam do strane Hubble-a može biti posmatran 35 00:02:13,216 --> 00:02:15,353 sa instrumentima na 36 00:02:15,353 --> 00:02:18,010 Chandra X-ray svemirskoj opservatoriji. 37 00:02:21,353 --> 00:02:23,780 Hubble i Chandra su se utimili 38 00:02:23,780 --> 00:02:25,855 mnogo puta u prošlosti. 39 00:02:25,865 --> 00:02:27,987 Primjer se može vidjeti u ovoj slici 40 00:02:27,987 --> 00:02:33,641 spiralne galaksije ESO 137-001 41 00:02:34,372 --> 00:02:36,187 Zahvaljujući Hubble-ovom doprinosu, 42 00:02:36,287 --> 00:02:40,327 zvijezde i nebule u galaksiji su učinjene vidljivim. 43 00:02:40,594 --> 00:02:42,397 Chandra, u drugu ruku, 44 00:02:42,397 --> 00:02:45,047 može pokazati vruće struje gasa, 45 00:02:45,047 --> 00:02:49,279 pošto su oni vidljivi samo u području spektra x zraka. 46 00:02:55,200 --> 00:03:00,000 Ali Hubble ne radi samo zajedno sa drugim svemirskih teleskopima; 47 00:03:00,000 --> 00:03:03,296 već također sarađuje onima na Zemlji - 48 00:03:03,621 --> 00:03:06,790 i iako teleskopi u orbiti imaju prednosti 49 00:03:06,790 --> 00:03:10,014 što su imuni od atmosferskih turbulencija, 50 00:03:10,070 --> 00:03:14,549 instrumentalizacija na Zemlji se kontinuirano unapređuje 51 00:03:14,599 --> 00:03:17,549 i često pokazuje veće vidno polje. 52 00:03:18,428 --> 00:03:22,000 Dobar primjer je ESO Very Large Telescope 53 00:03:22,000 --> 00:03:26,481 na Cerro Paranal, u Atacama pustinji u Čile-u. 54 00:03:35,438 --> 00:03:39,199 Galaktički klaster Abell 2744 55 00:03:39,199 --> 00:03:41,825 - sa nadimkom Pandorin klaster - 56 00:03:41,975 --> 00:03:45,685 je posmatran sa ovo dvoje veoma različitih "očiju". 57 00:03:46,269 --> 00:03:50,033 Kombinirani podaci su prikazali da Pandorin klaster 58 00:03:50,033 --> 00:03:54,948 zapravo nije jedan klaster, već rezultat nakupine 59 00:03:54,948 --> 00:03:58,564 barem četiri galaktička klastera. 60 00:03:59,359 --> 00:04:03,199 Mnogi zahtjevi za korištenje vremena na teleskopima imaju cilj da nastave 61 00:04:03,199 --> 00:04:06,352 proučavanja meta koje su ranije istraživane: 62 00:04:07,752 --> 00:04:12,298 u 2015. astronomi su kombinovali starije Hubble podatke 63 00:04:12,298 --> 00:04:16,577 sa novim posmatranjima ESO Very Large Telescope. 64 00:04:17,372 --> 00:04:20,263 Drugi je upravo bio iskorišten za otkriće 65 00:04:20,263 --> 00:04:24,816 nekih ranije nepoznatih struktura unutar diskova prašine 66 00:04:24,816 --> 00:04:29,591 koji okružuju nedaleku mladu zvijezdu AU Microscopii. 67 00:04:31,889 --> 00:04:35,133 Samo u usporedbi sa ranijim Hubble slikama 68 00:04:35,133 --> 00:04:38,121 istog objekta je otkriveno 69 00:04:38,121 --> 00:04:41,528 da on sadrži disk koji se mijenjao tokom vremena. 70 00:04:42,408 --> 00:04:46,296 Ispostavilo se da se ovi valovi zapravo kreću 71 00:04:46,296 --> 00:04:48,271 - i to veoma brzo - 72 00:04:48,271 --> 00:04:51,864 što je znak da se nešto stvarno neobično dešava, 73 00:04:51,864 --> 00:04:55,969 i što je do danas neriješena misterija. 74 00:04:59,137 --> 00:05:03,218 Tokom zadnjih dvadesetak godina potraga za egzoplanetama 75 00:05:03,218 --> 00:05:05,815 je postala veoma krucijalno i plodno 76 00:05:05,815 --> 00:05:07,754 polje istraživanja u astronomiji; 77 00:05:08,576 --> 00:05:12,852 polje u kojem skoro svi teleskopi pokušavaju ostaviti svoj trag. 78 00:05:15,414 --> 00:05:17,967 Za ovu potragu Hubble je ušao u tim 79 00:05:17,967 --> 00:05:20,894 sa Spitzer infracrvenih svemirskim teleskopom. 80 00:05:21,720 --> 00:05:25,856 Zajedno oni produciraju najveće komparativno istraživanje 81 00:05:25,856 --> 00:05:30,356 ikada deset toplih egzoplaneta veličine Jupitera. 82 00:05:35,998 --> 00:05:39,145 Višestruka posmatranja njihovih atmosfera 83 00:05:39,145 --> 00:05:42,000 su omogućila astronomima da ekstrahuju znakove 84 00:05:42,000 --> 00:05:44,407 različitih elemenata i molekula 85 00:05:44,507 --> 00:05:46,473 - uključujući vodu - 86 00:05:46,473 --> 00:05:49,077 i da razlikuju između egzoplaneta planeta 87 00:05:49,077 --> 00:05:51,881 sa i bez oblaka. 88 00:05:57,785 --> 00:06:00,945 Ponekad, više od dva teleskopa trebaju 89 00:06:00,945 --> 00:06:04,003 raditi zajedno kako bi ostvarili zajednički cilj. 90 00:06:04,554 --> 00:06:08,042 Svjedočiti najranijim fazana formacije masivne galaksije 91 00:06:08,042 --> 00:06:11,650 u mladom svemiru, astronomi su koristili 92 00:06:11,650 --> 00:06:14,184 snagu četiri velika teleskopa: 93 00:06:14,184 --> 00:06:15,074 Hubble, 94 00:06:15,074 --> 00:06:16,099 Spitzer, 95 00:06:16,099 --> 00:06:18,668 ESA-ina Herschel svemirska opservatorija 96 00:06:18,768 --> 00:06:21,837 i Keck opservatorija na Havajima. 97 00:06:25,577 --> 00:06:29,032 Zajedno četiri teleskopa posmatraju rani rast 98 00:06:29,032 --> 00:06:34,471 galaktičkog giganta kako je izgledao prije 11 milijardi godina, 99 00:06:34,471 --> 00:06:38,109 samo 3 milijarde godina nakon velikog praska. 100 00:06:40,867 --> 00:06:44,529 Slijedeći veliki partner Hubble-a će biti nadolazeći 101 00:06:44,529 --> 00:06:49,186 NASA/ESA/CSA James Webb svemirski teleskop. 102 00:06:49,386 --> 00:06:52,995 Lansiranje je zakazano za 2018. 103 00:06:54,776 --> 00:06:57,513 Dok Hubble može vidjeti ultraljubičastu, vidljivu, 104 00:06:57,513 --> 00:06:59,726 i dio infracrvene svjetlosti, 105 00:06:59,926 --> 00:07:03,520 James Webb je specijaliziran za infracrvenu svjetlost. 106 00:07:03,520 --> 00:07:05,955 Sa ovom mogućnošću on će biti 107 00:07:05,955 --> 00:07:08,503 izvrstan dodatak Hubble-u. 108 00:07:09,532 --> 00:07:11,723 Zajedno oni će ispisati još jedno poglavlje 109 00:07:11,723 --> 00:07:16,071 u priči uspješnog timskog rada teleskopa.